Sastanak G7 opet uživo

Velika Britanija je ove sedmice domaćin prvog sastanka ministara inostranih poslova G7 u posljednje dvije godine i najavljuje jačanje saradnje s tradicionalnim saveznicima, pomoć u rješavanju pitanja oko posljedica pandemije, siromaštva i obrazovanja djevojčica do klimatskih promjena i tenzija s Kinom i Rusijom, pišu svjetski mediji.

Ministri inostranih poslova bogatih zemalja G7 došli su u London na svoj prvi sastanak uživo od početka pandemije COVID-19, a britanski domaćin Dominik Raab (Dominic Raab) otvorio je razgovore s američkim državnim sekretarom Antonijem Blinkenom (Antony), napisao je Rojters (Reuters).

Ministri će postaviti osnove za prvo putovanje američkog predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) od stupanja na dužnost: samit G7 u Britaniji sljedećeg mjeseca s ciljem da se oživi saradnja s tradicionalnim saveznicima poslije višegodišnjih trzavica pod Donaldom Trampom (Trump).

Također, naglašava Rojters, Britanija kao predsjedavajuća rotirajućeg predsjedništva te grupe nastoji da ponovo ukaže na uticaj Zapada i rješavanje pitanja kao što su oporavak od pandemije, klimatske promjene i kako se nositi s Kinom i Rusijom. Pored članica G7, Britanija je ove sedmice na trodnevni sastanak također pozvala ministre iz Australije, Indije, Južne Afrike i Južne Koreje.

Rab je u uoči sastanka rekao da će ministri G7 razmotriti prijedlog za izgradnju mehanizma brzog reagovanja za suprotstavljanje ruskoj “propagandi” i dezinformacijama, ističe Rojters i dodaje da su britanski i američki zvaničnici posljednjih mjeseci izrazili zabrinutost zbog rastuće strateške saradnje između Rusije, najveće zemlje po teritoriji, i Kine, najbrže rastuće velike ekonomije na svijetu.

Upitan o zabrinutostima, Rab je rekao da je potrebno srušiti neke od barijera između G7 i drugih zemalja istomišljenika, kako bi postojala šira mreža saveznika koji se zalažu za otvorena tržišta i demokratiju. Članice G7 su Britanija, Sjedinjene Države, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija i Japan i njihov kombinovani bruto domaći proizvod je oko 40 hiljada milijardi dolara – nešto manje od polovine globalne ekonomije.

Dok se svjetske sile hvataju u koštac s oporavkom od pandemije ali i rastućim tenzijama s Rusijom i Kinom, mnoge zemlje su mimo samita G7 krenule da pomažu Indiji koja se suočava sa zastrašujućim talasom slučajeva korona virusa, piše agencija Frans pres (Agence France-Presse).

Iako pandemija jenjava na Zapadu zahvaljujući masovnim akcijama vakcinacije, britanski ministar inostranih poslova Dominik Rab na samitu G7 najavljuje preduzimanje koraka kako bi se „osigurao pravedan pristup vakcinama širom svijeta“ kao i postavljanje globalnih ciljeva obrazovanja djevojčica, dogovaranje ambicioznih akcija u vezi klimatskih promjena i razvoj novih mjera za sprječavanje gladi.

Istovremeno, Britanija se suočava s kritikama nakon što je smanjila svoj budžet za inostranu pomoć, a agencije Ujedinjenih nacija uključujući i UNICEF upozoravaju na razarajući uticaj za milione ljudi širom svijeta.

No, ističe AFP, kao i drugi u G7, Britanija kaže da mora da se izbori s budžetskim pritiscima zbog ogromnih troškova u borbi s pandemijom COVID-19, čak i dok grupa obećava finansiranje pravednog pristupa vakcinama za siromašnije zemlje.

Na formalnim razgovorima u utorak i srijedu, naglašava agencija Frans pres, ministri G7 imaće objekat za testiranje na korona virus na licu mjesta i providne zaštitne panele koji će ih razdvajati na sastancima, dok je Britanija zahtijevala ograničenja brojnosti svake delegacije.

Ministri inostranih poslova iskoristiće samit u Londonu da se dogovore oko pomoći ženama u zemljama u razvoju s dvogodišnjim paketom podrške u iznosu od 15 milijardi dolara, javio je BBC naglasivši da je cilj slanje još 40 miliona djevojčica iz zemalja s niskim i srednjim prihodima u školu u roku od pet godina.

Ministar inostranih poslova Velike Britanije Dominik Rab rekao je da je obrazovanje djevojčica pametna investicija te da će novi ciljevi pomoći da se osigura 12 godina kontinuiranog obrazovanja za mlade žene i transformiše “bogatstvo ne samo pojedinaca, nego čitavih zajednica i nacija”. Kolektivni ugovor o obrazovanju djevojčica, koji će formalno biti potpisan u srijedu, a uključuje i EU, ima za cilj da se “jednakost polova stavi u srce globalne saradnje“, saopštila je britanska vlada.

Prema podacima Ujedinjenih nacija, ističe BBC, žene čine više od dvije trećine od 796 miliona nepismenih na svijetu. Dobrotvorne organizacije pozdravile su obećanje grupe G7 – ali su saopštile da je u sukobu s odlukom Velike Britanije da smanji potrošnju pomoći. Britanska vlada saopštila je prošle godine da će smanjiti potrošnju pomoći sa 0,7 odsto nacionalnog dohotka na 0,5 odsto.

Britanska vlada tek treba da potvrdi na koje će programe to uticati, javio je BBC dodajući da je UN fond za stanovništvo – koji pomaže u obezbjeđivanju kontraceptivnih pilula i zdravstvene zaštite majki za milione žena – saopštio da je Velika Britanija obećala 154 miliona funti (više od 177 miliona eura) za svoje projekte, ali je potom saopštila da će umjesto toga dobiti oko 23 miliona funti (više od 26 miliona eura).

“Znamo realnost tih rezova pomoći”, rekla je Gven Hajns (Gwen Hines) iz organizacije Save the Children. “Spasonosna podrška porodicama [povlači se] usred pandemije iz školovanja, lijekova i hrane. “Samo ne vidim kako je to globalno liderstvo u vrijeme kada je Velika Britanija domaćin samita G7” kazala je Hajns.

Dok mnogi na Zapadu slave brzo uvođenje vakcina, pandemija ubrzava tempo na drugim mjestima. Južna i Centralna Amerika doživljavaju još jedan talas, a posljednjih dana postavljeni su novi, mračni rekordi, sa skoro milion novih slučajeva zabilježenih na globalnom nivou u jednom danu. To je razlog zašto G7 mora da istupi i pokaže liderstvo, ukazuje u svom uredničkom komentaru britanski list Gardijan (The Guardian).

Novu hitnu kampanju zahtjeva bivši britanski premijer Gordon Braun (Brown) pozivajući bogate zemlje da osiguraju sredstva za dvogodišnji paket vakcina i zdravstvene podrške siromašnim zemljama u iznosu od 60 milijardi dolara. Ako bi se G7 obavezao da će obezbijediti svoj dio sredstava – otprilike 60 odsto – ostatak će vjerovatno uslijediti iz Rusije, Kine, naftnih država i nordijskih zemalja.

Posvećenost ovom paketu nije samo ispravna stvar u etičkom smislu, već i razumna, samozaštitna mjera, ocjenjuju urednici Gardijana. U Velikoj Britaniji i SAD više od jedne od dvije odrasle osobe dobilo je najmanje jednu dozu vakcine. U Indiji je brojka nešto veća od jedan prema 10, a širom Afrike je odnos jedan prema 100.

Brza podjela doza i privremeno odricanje od patenata kako bi vakcine postale jeftinije mogle bi da igraju ključnu ulogu. Ali novac je od presudnog značaja, ističe list. Južna Afrika i Norveška izračunale su koliko bi ko trebalo da plati prema odgovarajućem aranžmanu o podjeli tereta i, dodaje list, doprinos Velike Britanije bi tu bio manji od novca koji je uštedjela smanjenjem inostrane pomoći.

Ako se, kao odgovor na globalnu pandemiju, najbogatije zemlje na svijetu ne mogu obavezati da će potrošiti relativno male sume za spašavanje života i zaštitu globalne ekonomije, zašto se uopšte truditi da se sastanu? Ne radi se samo o tome da G7 treba da reaguje – već da mora reagovati, zaključuju urednici Gardijana.

(Slobodna Evropa)

Total
1
Shares
Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Prethodni članak

Na današnji dan prije 29 godine počeo masovni progon Bošnjaka iz Doboja

Sledeći članak

Bahajci u Iranu bližnje sahranjuju u masovnim grobnicama političkih zatvorenika

Povezani članci